Podaci o mladima u BiH

Mladi u Bosni i Hercegovini su osobe u dobi od 15 do 30 godina. Unutar ove dobne populacije više je muškaraca nego žena.

 

Broj mladih osoba u BiH je 777.000 (što je za 315.000 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775).

U BiH danas živi oko 607.100 osoba u dobi do 15 godina.

 

 

 

Broj mladih osoba u BiH je 777.000 (što je za 315.000 manje nego 1991. godine kada je bilo 1.091.775).

U BiH danas živi oko 607.100 osoba u dobi do 15 godina.

Prioriteti mladih ljudi se ogledaju u sljedećih nekoliko područja:

  • Obrazovanje

  • Zapošljavanje

  • Zdravlje

  • Socijalni status

  • Participacija u javnom životu

  • Kultura, sport i slobodno vrijeme


Stanje položaja mladih u BiH se može pratiti kroz njihov tretman u gore navadenim područjima.


OBRAZOVANJE

Uz zapošljavanje i ekonomiju, obrazovanje i obuka su najvažniji elementi kojima se određuje ekonomski i socijalni položaj mladih, te najvažniji elementi politika prema mladima.

Kao što je i definirano Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava.

Europska je unija nakon usvajanja Lisabonske strategije, te kroz Bolonjski i Kopenhagenski proces postavila reformu obrazovanja kao jedan od prioriteta za vlade svih država članica.

Stoga je Bolonjski proces najvažnija i sveobuhvatna reforma viskog obrazovanja u Europi. Krajni rezultat procesa jeste uspostava europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine u kome će uposlenima i studentima biti priznate njihove kvalifikacije na cijelome području Evropske unije, što će im omogućiti veću mobilnost i lakše zapošljavanje.


Ključni izazovi na ovom polju su:

  • Loša povezanost obrazovnog sustava sa sektorom rada i zapošljavanja, odnosno tržištem rada.

  • Obrazovni sustav je baziran na nastavi bez praktične komponente u obrazovanju.

  • Izuzetno visoka stopa nezaposlenosti i neproduktivnosti radne snage.

  • Nekompatibilnost obrazovanja sa potrebama na tržištu rada.

  • Kašnjenje sa reformama u obrazovnom sustavu.

  • Ne postoje politike razvoja ljudskih resursa.


ZAPOŠLJAVANJE


Svi podaci pokazuju da je nezaposlenost problem broj 1 mladih u našoj državi. Procentualno ona iznosi preko 60% !

Od toga, 13,4% nezaposlenih mladih su nezaposleni manje od 12 mjeseci.

Polovica nezaposlenih su nezaposleni preko 2 godine.

1/5 preko 5 godina.


Ministarstvo civilnih poslova BiH (sa odgovornim Odjelom za rad, zapošljavanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i mirovinski fond) i Agencija za rad i zapošljavanje su državne institucije izravno odgvorne za sektor zapošljavanja i rada. Tu su još i dva stalna tijela pri Vijeću ministara BiH koja su od ključne važnosti za razvoj politike zapošljavanja mladih, Direkcija za ekonomsko planiranje i povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH.


ZDRAVLJE


Zdravlje predstavlja osnovni uvjet cjelokupnog razvoja društva, ono je odgovornost pojedinca, zajednice i državnih institucija, a rad na ovim pitanjima je dugoročna investicija.


Mladi u BiH se na ovom polju susreću s brojnim rizicima a najintenzivniji su: učinci rata, pogoršani uvjeti života, povećana zlouporaba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda, loše mentalno zdravlje (s povećanom stopom suicida), loše fizičko zdravlje prouzrokovano nebavljenjem sportom, vršnjačko nasilje, neinformiranost o seksualno reproduktivnom zdravlju, HIV/AIDS i seksualno prenosivim infekcijama i dr. Također znatan dio populacije mladih ne posjeduje zdravstveno osiguranje, njih 10%.


Bosna i Hercegovina posjeduje solidnu pravnu osnovu kada je u pitanju ovo područje. Pored niza zakona koji se neizravno odnose na zdravlje mladih, postoje 4 zakona koji izravno reguliraju područje zdravlja mladih osoba:

  • Zakon o sprečavanju i suzbijanju zlouporaba opojnih droga;

  • Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH;

  • Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH;

  • Okvirni zakon o osnovnom i srednjom obrazovanju u BiH.


SOCIJALNI POLOŽAJ MLADIH


Ukupna populacija mladih je osjetljiva grupa i mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih.


Mladi koji nisu nastavili obrazovanje nakon završene osnovne škole imaju najveći udio u siromašnoj populaciji, 57%.


Mladi povratnici u određene dijelove zemlje čine 10% siromašnih.


Pored mladih povratnika, „ranjive“ kategorije su i mladi s poteškoćama u razvoju i zdravlju, Romi i pripadnici drugih manjina, te mladi samohrani roditelji.


Socijalna pomoć predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava koja je BiH dužna osigurati svojim građanima na temelju potpisanih međunarodnih konvencija (Europska socijalna povelja iz 1961.) kao i Ustava BiH (Aneks I koji sadrži Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima).


Strateški prioriteti na polju socijalnih politika ogledaju se u sljedećem:

- usklađivanja standarda, regulativa i politika (među razičitim administrativnim jedinicama)

- uspostava institucionalnog okvira (koji će omogućiti politike uključivanja)

- poboljšanje učinkovitosti službi za socijalnu pomoć

- stvaranje dugoročne stambene politike


PARTICIPACIJA – AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH U JAVNOM ŽIVOTU


U praktičnom smislu, sudjelovanje mladih znači da su oni upoznati sa svojim pravima i obvezama u društvu, da ih praktikuju, brane, da imaju mogućnost predstavljanja svojih potreba, te da se one uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika.


Najznačajniji međunarodni dokumenti koji tretiraju ovo područje su Europska povelja o sudjelovanju mladih u životu na loklanoj i regionalnoj razini, Bijela knjiga Europske unije iz 2001. godine.


U BiH mladi su još uvijek nedovoljno uključeni.

Svega 5% mladih su članovi omadinskih organizacija, 6% članovi političkih partija, 1% članovi predstavničkih tijela mladih.


Najveći izazovi s kojima se mladi susreću u ovom području:

  • Nedostatak zakonske regulative

  • Nedostatak programskog pristupa

  • Transparentnost pri dodjeli i raspodjeli javnih sredstava

  • Nedostatak javnih prostora za mlade

  • Niska razina rada s mladima

  • Niska razina sudjelovanja mladih u bosanskohercegovačkom

  • društvu.




KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME


Sport predstavlja svaki oblik tjelesne aktivnosti kojim se, putem organiziranog sudjelovanja ili bavljenja u slobodno vrijeme, cilja na izražavanje ili poboljšavanje tjelesne spremnosti i duševne dobrobiti, stvarajući društvene veze ili dajući rezultate u natjecanju na svim razinama.


Slobodno vrijeme predstavlja skup aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji može potpuno predati.


Institucije koje su primarno nadležne za pitanja kulture, sporta i slobodnog vremena mladih su nadležna ministarstva na razini entiteta.


Na državnoj razini je Ministarstvo civilnih poslova BiH.


Glavni izazovi za mlade na ovom polju su:

  • pravna neuređenost

  • nepostojanje strategije niti strateškog okvira razvoja i ulaganja u područje kulture i sporta

  • nepostojanje programskog pristupa

  • nedostaju odgovarajući institucionlani kapaciteti

  • slaba koordinacija i suradnja između različitih razina/institucija vlasti u BiH

  • financijske poteškoće

  • nestručnost i nekvalificiranost dijela sportskog osoblja.